Tesla i vanzemaljci

ISPRED SVOG VREMENA: Da li je Tesla ostvario kontakt s VANZEMALJCIMA?

U leto 1899. dok je sedio sam u svojoj laboratoriji u Colorado Springsu, Nikola Tesla je zabeležio neobične ritmičke signale koje je opisao kao brojke za koje je bio uveren da su pokušaji komunikacije s Venere ili Marsa.

Godinu dana kasnije, američki Crveni krst pitao ga je šta očekuje da će biti najveće ljudsko dostignuće tokom narednog veka.

– Zabeležio sam električne signale koji su se činili neobjašnjivim. Slabi i gotovo neprimetni, ali su mi dali duboko uverenje da neće proći mnogo vremena pre nego što će svi ljudi na svetu uperiti poglede ka nebu. Razveseliće ih radosna vest da smo napokon dobili poruku iz drugog sveta – odgovorio je Tesla.

Najluđi snovi vizionara

Možda je i zanimljivije da je slične ideje ponovio 1901. godine u razgovoru za davno ugašeni časopisom “Collier’s Weekly”. Tadašnji urednik “Collier’s” Robert Collier napisao je u uvodniku Teslinog članka da je Nikola Tesla brilijantan izumitelj i da je unapredio ljudsko shvatanje elektrike.

– Sada, s početkom novog veka, najavio je dostignuće koje će očarati čitav svemir i koje zasenjuje najluđe snove vizionarskih naučnika. On tvrdi da je zabeležio komunikaciju iz velike svemirske praznine, poziv stanovnika Marsa ili Venere ili neke druge sestrinske planete – pisao je Collier pre više od jednog veka.

Pismo Nikole Tesle

U samom članku Tesla opisuje problematiku komunikacije na velike udaljenosti i to bežično. Svetlost kao prenosnik komunikacije vrlo je nepraktična, a sam Tesla je bio svestan da je potrebna energija daleko veća nego što je dostupna čovečanstvu.

S druge strane, radijska komunikacija zahteva puno manje energije i samim tim je daleko lakša za realizaciju. I dok je radio na instrumentima koji bi mogli poslati snažne radijske signale do naših planetarnih komšija, istovremeno je radio na uređajima koji bi beležili signale koji nam dolaze.

Svemirska komunikacija

– Nikad neću zaboraviti taj prvi osećaj kada sam shvatio da sam posmatrao nešto od nemjerljive važnosti za čovečanstvo. U meni stalno raste osećaj da sam ja prvi čovek koji je čuo pozdrav s druge planete – pisao je Tesla.

Veliki naučnik je u to vreme boravio u New Yorku i novinarima se žalio da nema vremena da se posveti istraživanju “svemirskih komunikacija” zato što su ga pritisle neke mnogo veće zemaljske brige.

Iza maske neverovatnog pronalazača krio se um prepun velikih tajni. Retko je spavao, a tvrdio je da mu treba samo dva sata sna dnevno. Duboko je mrzio nakit i jednom prilikom je napisao da ima nasilnu averziju prema ženskim minđušama i da mu je pogled na bisere mogao prouzrokovati napad.

Nije bio u stanju ni da dodirne tuđu kosu, osim možda pod pretnjom oružjem. Osim toga, pisao je i da mu gledanje breskve može izazvati povišenu temperaturu. Najekstremniji slučajevi su bili kada je bio potpuno opsednut belim golubom za kojeg je bio uveren da komunicira s njim.

Ekscentričnost kao mana

Bilo je trenutaka kada je bio najpopularniji čovek u gradu, a ponekad je izgledalo da samo želi da bude sam u mračnoj hotelskoj sobi – rekao je Bernard Carlson, autor knjige “Tesla: Pronalazač elekričnog doba”.

Ekscentričnost je bila i Teslina najveća mana. Brilijantni izumitelj osmislio je način za bežičnu komunikaciju i izradio je model broda na daljinsko upravljanje. Sve je to napravio pre početka 20. veka, decenijama pre nego što je bežična komunikacija postala normalna stvar. Sve te praktične stvari odbacio je kako bi se bavio izgradnjom tornja za bežični prenos električne energije.

Početni kapital dao je bankar J.P. Morgan, ali uskoro se novac istopio, a Morgan nije hteo da nastavi finansiranje. Morgan nije video način za zaradu na besplatnoj električnoj energiji.

– Morgan je navikao da postavi merač na sve stvari i da zarađuje na taj način – ispričao je Marc Seifer autor Tesline biografije. S druge strane bio je idealista u liku ekscentričnog naučnika koji nije verovao u polovična rešenja. Propali projekat bio je početak konačnog pada Nikole Tesle.

U 86. godini, Tesla je umro sam, u teškom siromaštvu i gotovo zaboravljen u hotelu “New Yorker”. Na najteži mogući način naučio je da nije dovoljno samo imati ideju ili izum.

– Pronalazač mora pronaći način kako da usavrši izum, inače neće promijeniti svet – dodaje Carlson.

Izvor: blic.rs

2.381 Pregleda